pozicije

Ratni brod Taranto sagrađen je 1912. godine te se nalazio pod zapovjedništvom Strasburgovaca.
Nakon I. svjetskog rata pripao je talijanskoj mornarici koja ga je preuredila za prijevoz robe.
Potopljen je 1943. godine, naletjevši na brodsku minu ispred otoka grebeni .

Dužina: 60 m
Širina: 10 m
Pramac olupine (1/3 olupine) nalazi se naslonjen na zid, pod kutom od 45 stupnjeva, na dubini od 23 do 30 metara.
Krma olupine (2/3 olupine) leži na dnu. Vrh krme je na 40 m dok je dno krme na 52 metra dubine.
Pokraj olupine, sa desne strane, nalaze se dva traktora koja su ispala iz broda.

Sidreni konop broda se veže za vrh pramca olupine (23m) i zaranja se niz konop.
Na vrhu pramca se uvijek nalazi veliko jato malih riba koje se hrane mikroorganizmima nošenim morskom strujom iz plavih dubina.
Nakon kratkog promatranja ribica spuštamo se niz pramac olupine.
Može se vidjeti unutrašnjost pramca koja je prekrivena razasutim starim pirelli gumama za bicikle, skalama i konopima.
Na ogradi pramca se nalazi ogromna žuta spužva.

Roneći dublje na 35-40 m sa lijeve i desne strane se nalazi wc za posadu, a malo dublje naići ćemo na parni motor broda, koji je poprilično velik. Iz parnog motora prema površini se proteže dimnjak dug cca. 10m obrastao svakoraznim spužvama.
Oko parnog motora se dadu vidjeti dvije velike kijerne, dok je na dnu, ispod krme, jato velikh trlja koje uvijek nešto prekopavaju.
Izranja se uz konop uz sigurnosni zastanak.

Ronilačka lokacija se nalazi na otoku Koločep ispod rta Bezdan.
Lokacija izgleda tako da se sa lijeve strane nalazi rt Bezdan sa svjetionikom na vrhu, a sa desne strane je prekrasna mala uvala karakteristična po strmim i visokim liticama koje se obrušavaju u more. Na rtu sa unutrašnje strane nalazi se mali betonirani dio obale, idealan za pristajanje i sidrenje i da ne zaboravimo, na rtu ispod svjetionika nalazi se malo jezero koje se ne vidi sa mora. Osim za ronjenje idealno je za skakanje sa litica i kupanje.

Kada se usidrimo sa unutrašnje strane rta, na betonirani dio obale, zaranjamo na 2-4 m dubine i ronimo sa unutrašnje strane rta uz zid dubine 5 - 27 m. Litica je prepuna mahovnjaka, mekih koralja i u ljetnom periodu prepuna jata crneja koji vire iz procijepa litice podsjećajući nas da je to njihova stambena četvrt.
Nakon rta zid stepenasto pada i do 57 m dubine.

Mi ćemo nastaviti roniti po plićem dijelu zida (10m) da nam je obala sa desne strane. Nakon desetak minuta doći ćemo pred ulaz špilje koji se nalazi na 8-12 metara dubine. Otvor špilje je širok oko 10 m a visine oko 5 m a ispred su razbacani blokovi stijena.
Dno u špilji prekriveno je sitnim kamenjem, pa nema straha od dizanja pijeska sa dna. Zidovi i stropovi špilje su prekriveni prekrasnim bojama koje daju svakorazni mahovnjaci, spužve i žarnjaci.

Špilja se u unutrašnjem dijelu sužava pa se kroz jedan procjep vidi površina malog jezera. Površina jezera je u početku glatka pa se odlično vidi vanjski dio jezera a i ples sunčevih zraka koj stvaraju nevjerojatni 'light show'.
Iz jezera se izlazi kroz prolaz dužine 1m i 1m dubine. Nakon toga ronimo natrag do broda na manjoj dubini (10m) tako da nam je obala sa lijeve strane.

Kada dođemo do broda krenuit ćemo prema središtu uvale, gdje nas na 16-19 m dubine čekaju ostaci trabakule Aurora od koje je ostalo željezno korito, vinč, kabina i manji dijelovi koji su razbacani po plićaku na 5 metara pa će nam ta dubina odlično doći umjesto sigurnosnog zastanka na kraju našeg ronjenja.

SAVJET:
Uzeti lampu sa sobom i roniti na dubini koju unaprijed odredi voditelj ronjenja da bi imali dovoljno zraka za obići sve zanimljivosti.

DUBINA: 3- 40 m

TEŽINA: pogodna za početnike i napredne ronioce

VOŽNJA BRODOM :10 min

TRAJANJE IZLETA: 10.00-12.30 ili 14.30-17.00

Lokacija počinje s unutrašnje strane dvije hridi po imenu Grebeni. Na većoj hridi nalazi se kuća sa svjetionikom i mali mol od betona idealan za sidrenje i početak ronilačkog zarona.

S unutrašnje strane, gdje se nalazi mali mol, dno je kamenito i dubine od 2-10 m. Tu se mogu vidjeti raznobojne vrste algi, ježinci, zvijezde i dosta malih riba, crneja, šparova i piceva.

Stjenovito dno s unutrašnje strane blago pada do 10 metara dubine, odakle se počinje pružati voga - morska trava (Posidonia oceanica), do oko 40 metara dubine. Nakon razgledavanja unutrašnje strane prolazimo kroz prolaz između dvije hridi. Prolaz je relativno plitak, oko 3 m i dugačak 10 metara. Umjereno jaka protustruja na koju se nailazi u prolazu lako je savladiva.

U prolazu možete naići na razne spužve, žarnjake i školjke kao i ribu Papigaču (Thallasoma Pavo). To je šarena riba iz tropskih mora kojoj pogoduje toplina mora na južnom Jadranu pa se tu rado zadržava.

Nakon prolaza, dolazimo na vanjsku stranu hridi gdje nastavljamo roniti na lijevu stranu gdje su litice izbrazdane pukotinama, procijepima, poluspiljama i kamenim gromadama koji su puni života. Kada se vidi najzanimljivije na lijevoj vanjskoj strani hridi vraćamo se natrag prema prolazu na malo većoj dubini (25 m) i nastavljamo roniti tako da nam je obala sa desne strane. Negdje otprilike na polovici hridi s vanjske strane nalazi se veliki procijep, širok 3 metra i dugačak 9-10 metara koji se uvlači u hrid.

Roneći dalje dolazimo do kraja hridi na koji se nadovezuje podvodni zid koji se proteže u dubinu. Mi izranjamo na početku toga podvodnog zida do dubine od 5 metara i nastavljamo roniti na toj dubini s unutrašnje stane hridi do mola i broda odakle smo i započeli zaron.

SAVJET:
Prilikom prolaska kroz prolaz nastojte plivati što bliže dnu da smanjite otpor morske struje.

VOŽNJA BRODOM: 40 min

TRAJANJE IZLETA: 9.30-13.00 ili 14.00-17.30

VIDLJIVOST: odlična

OPIS LOKACIJE:
Otok Sveti Andrija se nalazi oko dvije morske milje jugozapadno od Lopuda.
Ronilačka lokacija smještena je na jugozapadnoj vanjskoj strani otoka. Prepoznatljiva je po okomitoj klisuri koja se obrušava u more. Na rubu vanjske klisure smješten je svjetionik. Ova ronilačka lokacija poznata je od davnina po prekrasnom tamno crvenom koralju.

Brod se sidri sa unutrašnje plitke srane otoka, što bliže vanjskoj strani gdje počinje okomita klisura. Dubina gdje se sidri brod je oko 3-10 metara. Dno je kamenito, obraslo algama, te prepuno ježinaca, zvijezda i manjih riba.

Roneći na 3 m dubine prema vanjskoj strani, dolazimo na rub litice. Kad provirite preko ruba, zadiviti će vas pogled na veliku dubinu, dubinu od 80 m. Prozirnost mora je toliko dobra da vam se čini da je dno na tridesetak metara dubine. Litica koja se izvana strmoglavo spušta u more puna je svakoraznih spužvi, algi, žarnjaka i riba.

Pažljivo promatrajući, među kamenim gromadima i procjepima, naići ćete na žarnice, bijele i prozračne poput snježnih pahuljica. To je živi crveni koralj.

Nažalost, crvenog koralja je sve manje i to tek na sve većim dubinama zbog dobre tržišne cijene, pa bi bilo poželjno ne dirati ih. Velike kirnje, škarpine, jastozi, murine i jata raznih riba su normalna pojava na ovoj lokaciji.

Kako se obično prvo roni dublje, na povratku se roni na 12 m dubine gdje ćemo naići na podvodnu špilju u samoj litici. Špilja je prepuna raznovrsnih koralja sa prelijepim bojama.

Na dnu špilje, u tami, često obitavaju jata malih kozica, koja su prekrasan prizor kada ih se osvijetli lampom. Roneći od špilje dvjestotinjak metara na manjoj dubini vraćamo se do broda.

SAVJET:
Imajte na umu , da velika dubina i prozirnost mora znaju zavarati ronioca, pa se zaron vrši na većoj dubini nego što je planirano.